Svi građani s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj mogu se cijepiti protiv COVID-19, kao i svi stranci koji se zateknu u Hrvatskoj. Cjepiva protiv COVID-19 nisu namijenjena djeci mlađoj od 5 godina: granična dob za cijepljenje ovisi o vrsti cjepiva.
Zbog većeg rizika za razvoj težih oblika bolesti COVID-19, prioritet imaju osobe s kroničnim bolestima i osobe starije životne dobi, koje molimo da se žurno odazovu na cijepljenje. To uključuje osobe s respiratornim, kardiovaskularnim, malignim bolestima, bolestima bubrega, dijabetesom i imunodeficijencijama.
Netom prije cijepljenja liječnik će utvrditi postoje li zdravstveni razlozi zbog kojih bi cijepljenje trebalo odgoditi (npr. u slučaju povišene tjelesne temperature, akutne bolesti) ili zbog kojih se netko trajno ne može cijepiti (poznata preosjetljivosti na sastojke cjepiva i/ili ozbiljne reakcije nakon prve doze cjepiva).
Osobe koje su pozitivne na COVID-19 ne mogu se cijepiti dok su bolesne.
Osobe koje su preboljele COVID-19 trebaju čekati barem mjesec dana od ozdravljenja prije cijepljenja.
Booster (dodatna) doza se primjenjuje kod svih osoba starijih od 18 godina dva mjeseca nakon cjepiva Johnson&Johnson/Janssen, a tri mjeseca nakon druge doze ostalih cjepiva protiv COVID-19. Ako ste rezervirali termin za booster (dodatnu) dozu cjepiva u vremenu kraćem od preporučenog, nećete se moći cijepiti u tom terminu, osim u iznimnim situacijama prema procjeni liječnika.
Osobe s umjerenom do teškom imunosupresijom neovisno o dobi trebaju primiti treću dozu i to već 4 tjedna nakon druge doze dvodoznih cjepiva.
Umjerena do teška imunosupresija uključuje, ali nije ograničena, osobe sa sljedećim stanjima:
• aktivno liječenje solidnih tumorskih i hematoloških zloćudnih bolesti
• osobe na hemodijalizi
• osobe kojima je transplantiran solidni organ te se primjenjuje imunosupresivna terapija
• primjena CAR-T stanica ili transplantacija hematopoetskih matičnih stanica (unutar 2 godine nakon transplantacije ili uzimanja imunosupresivne terapije)
• umjerena ili teška primarna imunodeficijencija (npr. DiGeorgeov sindrom, WiskottAldrichov sindrom)
• uznapredovala ili neliječena HIV infekcija (osobe s HIV-om i brojem CD4 stanica <200/mm3, anamneza AIDS indikatorskih bolesti bez imunološke rekonstitucije te kliničke manifestacije infekcije HIV-om)
• aktivno liječenje visokim dozama kortikosteroida (tj. ≥20 mg prednizona ili ekvivalenta dnevno ako se primjenjuje ≥2 tjedna; ≥40 mg prednizona ili ekvivalenta dnevno dulje od tjedan dana), alkilirajućim agensima, antimetabolitima, imunosupresivnim lijekovima radi transplantacije, primjena kemoterapije u terapiji raka koja je klasificirana kao jako imunosupresivna, blokatori tumor-nekrotizirajućeg faktora (TNF blokatori) i drugi biološki lijekovi koji imaju imunosupresivno ili imunomodulacijsko djelovanje.
Treća odnosno booster (dodatna) doza se ne preporučuje za svu djecu: treća doza se preporučuje samo za djecu u dobi 5 i više godina ako je kod djeteta utvrđena umjerena do teška imunosupresija, dok se za djecu u dobi 12 i više godina koja uslijed kroničnih bolesti i narušenog zdravstvenog stanja imaju povećan rizik za razvoj teških oblika bolesti COVID-19 preporučuje booster (dodatna) doza. Kod treće odnosno booster (dodatne) doze za dijete, nužno je da roditelj/skrbnik na cijepljenju predoči liječniku odgovarajuću medicinsku dokumentaciju.